Ove školske godine 2016./2017. naša se škola priključila Nacionalnoj kampanji pod nazivom "I ja želim čitati!" koju je pokrenulo Hrvatsko knjižničarsko društvo, Knjižnice grada Zagreba i Nacionalna i sveučilišna knjižnica (jesen 2016. - jesen 2017.), kojom se želi upozoriti hrvatska javnost na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom - I ja želim čitati!

Cilj kampanje je informirati, educirati te senzibilizirati javnost za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom. Procjene su da 5 do 10 posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju. Ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju, teškoće čitanja mogu dovesti do odustajanja od učenja i utjecati negativno na ostale vidove života.

Knjižničarka Dejana Bedeković, nastavnica likovne kulture Dijana Pertunaj i voditeljica Malih kreativaca, učiteljica Goranka Vuković tim povodom su krajem rujna osmislile kreativnu radionicu Izrade razvojne „tihe” knjige koja će našoj djeci 1. i 2. r. pripomoći u učenju čitanja.

Prvo su nabavile materijal, zatim napravile predložak stranica za izradu naše razvojne tihe knjige i uz pomoć ravnatelja Nikole Margetića pribavile radni materijal za radionicu koju su predvidjele da ćemo održati u školskoj knjižnici u utorak, 8.11.2016. povodom Mjeseca hrvatske knjige.

Navedenog datuma, od 12h do 14.30h, na radionici u knjižnici prisustvovalo je 10 učenika (Dorotea Ileković, Dorotea Fleković, Tin Đuranec, Petra Viščević, Antonia Trnka, Viktorija Oslovar, Bernard Ćurčić, Jan Vusić, Tena Čačija i Ida Hlebec), sudionika izvannastavne skupine Mali kreativci, 6 učitelja (Jadranka Blažević, Goranka Vuković, Dijana Pertunaj, Ivana Đurkija, Filip Marohnić, Anita Kapelac), 2 stručne suradnice (Dejana Bedeković i Jadranka Solar-Šorgić) i jedna mama. Učenici su uz pomoć odraslih radili stranice razvojne tihe knjige prema datom predlošku.

Uz priču, zabavu i okrjepu iz školske kuhinje (za koju se zahvaljujemo kuharima), nastala je identična knjiga prema predlošku koju su osmislile knjižničarka, nastavnica likovne kulture i učiteljica Malih kreativaca.

Izradom razvojne tihe knjige željeli smo skrenuti djeci, učiteljima, zaposlenicima škole i široj javnost pozornost na probleme s kojima se susreću osobe s teškoćama u čitanju i željeli smo djeci prvog i drugog razreda napraviti jedne neobične knjige, koje će im pripomoći u učenju čitanja.

Za predložak smo uzeli priču o djevojčici Ani koja na putu od kuće do škole doživljava razne dogodovštine. Priču je osmislila knjižničarka Dejana, ali potiče svakog učenika da osmisli svoju priču o djevojčici prema izrađenim knjigama koje se od idućeg tjedna mogu vidjeti u izložbenom prostoru galerije škole gdje će stajati izložba o toleranciji prema drugačijima, a pogotovo prema osobama s teškoćama u čitanju.

Osim izložbe, u planu nam je idućih tjedana radionica za roditelje učenika s teškoćama u čitanju te predavanje za nastavnike koje će održati profesori Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatskog logopedskog društva i Hrvatske udruge za disleksiju, u suradnji sa školskom knjižničarkom.

Školski knjižničari su drugačijoj i odgovornijoj poziciji nego knjižničari drugih knjižnica. Školski knjižničari imaju obvezu provoditi Pravilnik o odgoju i obrazovanju djece s teškoćama. Pravilnik propisuje kategorije učenika s teškoćama. Osnovno je znati da učenik u redovnom odjeljenju, bez obzira na vrstu teškoće, može pohađati redovnu nastavu samo po prilagođenom ili po individualiziranom programu (treći je posebni program koji se ne pohađa redovno).

Individualizirani je redoviti program uz individualizirane postupke, a prilagođeni je redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke.

Ako je učenik na individualiziranom programu, znači da nema prilagodbe sadržaja i taj je učenik dužan pročitati istu knjigu kao i svi ostali. Međutim, način čitanja je individualiziran u skladu s teškoćama, od krupnog fonta, puno slika, zvučne knjige, glasno čitanje roditelja ili čitanje naglas u grupi podrške itd.

Ako je na prilagođenom programu, način obrade i čitanja opet će ovisiti o učeniku i njegovim teškoćama. Ponekad je to smanjivanje količine, dječja verzija, odlomak, pripovijetka istog pisca ali laganija, čak ponekad i potpuno drugo djelo koje će ispuniti cilj i svrhu... Jer učitelj može preuzeti djelo s popisa iz višega ili nižega razreda ako smatra da bolje odgovara spoznajno-osjećajnim mogućnostima učenika u određenom razredu pa je sasvim opravdano posegnuti za djelom iz prethodnih godina za kojega se procijeni da bi tom učeniku bio prikladan. Tu je sloboda učitelja velika, u smislu postizanja cilja čitanjem određenog djela. Nekad je cilj sadržaj djela, a nekad sasvim nešto drugo. Procjene i prijedlozi knjižničara su ovdje neprocjenjivi i knjižničar je velika pomoć defektologu, posebno u prijelazu iz nižih u više razrede jer je jedini koji poznaje cijelu „vertikalu“ čitanja u OŠ.

Djeca s teškoćama su naši korisnici, važni korisnici, ne samo kao učenici nego i kao čitatelji. (Claudia Tarle)

Razvojna tiha knjiga namijenjena je razvoju senzornih, ručnih, grafomotoričkih, podražajnih i kognitivnih sposobnosti djeteta. Potiče razvoj koncentracije. Ne postoji univerzalna tiha knjiga. Ona prati rast i razvoj djeteta. To znači da za svaki uzrast postoji tiha knjiga. Pogodna je i za inkluzivno okruženje.

Razvojna tiha knjiga pomaže djetetu tako da:

– potiče razvoj fine motorike

– pobuđuje znatiželju kod djece

– olakšava učenje slova i brojki

– omogućuje istraživanje putem dodira

– potiče razvoj glasovne osviještenosti

– potiče učenje uloge simbola

– omogućuje učenje kroz kinestetičke osjete

Linkovi o drugim razvojnim tihim knjiga su sljedeći:

1. https://suzanamiljkovic.wordpress.com/2016/07/27/tiha-knjiga-aktivna-razvojna-knjiga/

2. https://www.youtube.com/watch?v=SRrBL-Ss2xs&feature=youtu.be

3. https://www.youtube.com/watch?v=_uZNifoYsa4&feature=youtu.be

4. https://www.youtube.com/watch?v=tEZsZ7Tj9as&feature=youtu.be

                                                  Tekst: Dejana Bedeković, školska knjižničarka

Ove školske godine 2016./2017. naša se škola priključila Nacionalnoj kampanji pod nazivom "I ja želim čitati!" koju je pokrenulo Hrvatsko knjižničarsko društvo, Knjižnice grada Zagreba i Nacionalna i sveučilišna knjižnica (jesen 2016. - jesen 2017.), kojom se želi upozoriti hrvatska javnost na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom - I ja želim čitati!

Cilj kampanje je informirati, educirati te senzibilizirati javnost za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom. Procjene su da 5 do 10 posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju. Ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju, teškoće čitanja mogu dovesti do odustajanja od učenja i utjecati negativno na ostale vidove života.

Knjižničarka Dejana Bedeković, nastavnica likovne kulture Dijana Pertunaj i voditeljica Malih kreativaca, učiteljica Goranka Vuković tim povodom su krajem rujna osmislile kreativnu radionicu Izrade razvojne „tihe” knjige koja će našoj djeci 1. i 2. r. pripomoći u učenju čitanja.

Prvo su nabavile materijal, zatim napravile predložak stranica za izradu naše razvojne tihe knjige i uz pomoć ravnatelja Nikole Margetića pribavile radni materijal za radionicu koju su predvidjele da ćemo održati u školskoj knjižnici u utorak, 8.11.2016. povodom Mjeseca hrvatske knjige.

Navedenog datuma, od 12h do 14.30h, na radionici u knjižnici prisustvovalo je 10 učenika (Dorotea Ileković, Dorotea Fleković, Tin Đuranec, Petra Viščević, Antonia Trnka, Viktorija Oslovar, Bernard Ćurčić, Jan Vusić, Tena Čačija i Ida Hlebec), sudionika izvannastavne skupine Mali kreativci, 6 učitelja (Jadranka Blažević, Goranka Vuković, Dijana Pertunaj, Ivana Đurkija, Filip Marohnić, Anita Kapelac), 2 stručne suradnice (Dejana Bedeković i Jadranka Solar-Šorgić) i jedna mama. Učenici su uz pomoć odraslih radili stranice razvojne tihe knjige prema datom predlošku.

Uz priču, zabavu i okrjepu iz školske kuhinje (za koju se zahvaljujemo kuharima), nastala je identična knjiga prema predlošku koju su osmislile knjižničarka, nastavnica likovne kulture i učiteljica Malih kreativaca.

Izradom razvojne tihe knjige željeli smo skrenuti djeci, učiteljima, zaposlenicima škole i široj javnost pozornost na probleme s kojima se susreću osobe s teškoćama u čitanju i željeli smo djeci prvog i drugog razreda napraviti jedne neobične knjige, koje će im pripomoći u učenju čitanja.

Za predložak smo uzeli priču o djevojčici Ani koja na putu od kuće do škole doživljava razne dogodovštine. Priču je osmislila knjižničarka Dejana, ali potiče svakog učenika da osmisli svoju priču o djevojčici prema izrađenim knjigama koje se od idućeg tjedna mogu vidjeti u izložbenom prostoru galerije škole gdje će stajati izložba o toleranciji prema drugačijima, a pogotovo prema osobama s teškoćama u čitanju.

Osim izložbe, u planu nam je idućih tjedana radionica za roditelje učenika s teškoćama u čitanju te predavanje za nastavnike koje će održati profesori Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatskog logopedskog društva i Hrvatske udruge za disleksiju, u suradnji sa školskom knjižničarkom.

Školski knjižničari su drugačijoj i odgovornijoj poziciji nego knjižničari drugih knjižnica. Školski knjižničari imaju obvezu provoditi Pravilnik o odgoju i obrazovanju djece s teškoćama. Pravilnik propisuje kategorije učenika s teškoćama. Osnovno je znati da učenik u redovnom odjeljenju, bez obzira na vrstu teškoće, može pohađati redovnu nastavu samo po prilagođenom ili po individualiziranom programu (treći je posebni program koji se ne pohađa redovno).

Individualizirani je redoviti program uz individualizirane postupke, a prilagođeni je redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke.

Ako je učenik na individualiziranom programu, znači da nema prilagodbe sadržaja i taj je učenik dužan pročitati istu knjigu kao i svi ostali. Međutim, način čitanja je individualiziran u skladu s teškoćama, od krupnog fonta, puno slika, zvučne knjige, glasno čitanje roditelja ili čitanje naglas u grupi podrške itd.

Ako je na prilagođenom programu, način obrade i čitanja opet će ovisiti o učeniku i njegovim teškoćama. Ponekad je to smanjivanje količine, dječja verzija, odlomak, pripovijetka istog pisca ali laganija, čak ponekad i potpuno drugo djelo koje će ispuniti cilj i svrhu... Jer učitelj može preuzeti djelo s popisa iz višega ili nižega razreda ako smatra da bolje odgovara spoznajno-osjećajnim mogućnostima učenika u određenom razredu pa je sasvim opravdano posegnuti za djelom iz prethodnih godina za kojega se procijeni da bi tom učeniku bio prikladan. Tu je sloboda učitelja velika, u smislu postizanja cilja čitanjem određenog djela. Nekad je cilj sadržaj djela, a nekad sasvim nešto drugo. Procjene i prijedlozi knjižničara su ovdje neprocjenjivi i knjižničar je velika pomoć defektologu, posebno u prijelazu iz nižih u više razrede jer je jedini koji poznaje cijelu „vertikalu“ čitanja u OŠ.

Djeca s teškoćama su naši korisnici, važni korisnici, ne samo kao učenici nego i kao čitatelji. (Claudia Tarle)

Razvojna tiha knjiga namijenjena je razvoju senzornih, ručnih, grafomotoričkih, podražajnih i kognitivnih sposobnosti djeteta. Potiče razvoj koncentracije. Ne postoji univerzalna tiha knjiga. Ona prati rast i razvoj djeteta. To znači da za svaki uzrast postoji tiha knjiga. Pogodna je i za inkluzivno okruženje.

Razvojna tiha knjiga pomaže djetetu tako da:

– potiče razvoj fine motorike

– pobuđuje znatiželju kod djece

– olakšava učenje slova i brojki

– omogućuje istraživanje putem dodira

– potiče razvoj glasovne osviještenosti

– potiče učenje uloge simbola

– omogućuje učenje kroz kinestetičke osjete

Linkovi o drugim razvojnim tihim knjiga su sljedeći:

1. https://suzanamiljkovic.wordpress.com/2016/07/27/tiha-knjiga-aktivna-razvojna-knjiga/

2. https://www.youtube.com/watch?v=SRrBL-Ss2xs&feature=youtu.be

3. https://www.youtube.com/watch?v=_uZNifoYsa4&feature=youtu.be

4. https://www.youtube.com/watch?v=tEZsZ7Tj9as&feature=youtu.be

                                                  Tekst: Dejana Bedeković, školska knjižničarka