Geografija
Geografija je, bez sumnje, jedna od najstarijih znanosti. Još u prapovijesti ljudi su pokušavali racionalno objasniti pojave i procese u prostoru te spoznati njihov prostorni raspored.
Prvi geografi-putnici jednako su se oslanjali na vlastitu maštu kao i na putopise iz dalekih krajeva, pa je tako Homer u „Ilijadi“ svijet opisao kao ravnu ploču okruženu velikim morem Okeanusom iznad kojeg se izdiže divovska kupola ispunjena oblacima, maglom i eterom. Ipak, početke geografije kao sustava znanja o Zemlji vežemo upravo uz antičku Grčku čiji su učenjaci i filozofi prvi put ovoj znanosti dali ime – geografia što na grčkom znači „opisivati Zemlju“. Otac geografije Eratosten prvi je dao precizne podatke o dimenzijama našega planeta. Pomoću štapića ne dužeg od jednog metra nevjerojatno precizno izmjerio je opseg Zemlje prije više od dvije tisuće godina.
Antičke europske civilizacije ubrzo su nestale pod naletima barbarskih plemena. Pod ruševinama civilizacija ostala su zakopana geografska i druga znanja, a svijet i svemir organiziraju se prema vjerskim učenjima. Pogledi europskih znanstvenika usmjereni su prema Jeruzalemu te se središte geografskih istraživanja seli u arapski svijet. Veliki putnici Ibn Batuta i Ibn Kaldun donose detaljne opise dijelova Afrike i Azije, da bi se nakon velikih otkrića Amerika i Australije od 15. do 18. stoljeća centar istraživanja i napretka opet preselio u Europu, zahvaljujući moreplovcima: Kristoforu Kolumbu, Vascu da Gami, Ferdinandu Magellanu i dr. Glavno zanimanje geografa i dalje je bilo opisivanje Zemlje i ucrtavanje novih područja na karte, svojevrsna inventarizacija svijeta. Bilo je to od velikog interesa za kolonijalne vladare te trgovce i moreplovce koji su iz dalekih egzotičnih krajeva u Europu dopremali zlato, začine, životinje, a vrlo često i robove. Velika geografska otkrića, globalizacija i litoralizacija pospješili su razvoj geografije. Nositelji razvoja suvremene geografije bili su Alexander von Humboldt i Karl Ritter.
Suvremena geografija je znanost koja proučava prirodne i društvene pojave i procese u geoprostoru, te veze i odnose između njih. Iako geografija nije jedina znanost o Zemlji, ona je jedina povezujuća znanost između prirodnih i društvenih disciplina. Jednostavnije rečeno, geografsko znanje nam je potrebno da bismo pravilno razumjeli situaciju na planetu, te da bismo na osnovi toga mogli pravilno odrediti i smjer i intenzitet ljudskoga napretka u budućnosti.
Priloženi dokumenti:
SREDNJA EUROPA , pitanja.docx
vjezbanje na geografskoj karti Azije.docx
Slijepa karta Hrvatske.jpg
20170317 091156.jpg
20170317 091240.jpg
20170317 114513.jpg
20170317 091307.jpg
20170317 114840.jpg
